|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Šta je zemljotres?
|
| |
Pod dejstvom velikih pritisaka u stijenskim masama Zemljine kore, najčešće izazvanih pomicanjem većih blokova (izlomljenih djelova) zemljine kore, nastaje iznenadni lom stijenske mase, koji je praćen elastičnim deformacijama okolnih stijenskih masa, koje se zatim šire u prostor u obliku seizmičkih talasa. Trajne deformacije (lom) stijenske mase manifestuju se pojavom rasjeda u stijeni (razlom, pukotina). Cijeli ovaj složeni tektonski proces naziva se zemljotres, a takva vrsta zemljotresa - tektonski zemljotres.
Mjesto započinjanja procesa loma stiijene, odnosno geneze zemljotresa, naziva se žarište zemljotresa. Naime, žarište zemljotresa predstavlja mjesto maksimalne koncentracije napona u stijenama zemljine kore, u kojem nastupa začetak loma stijene. Žariste zemljotresa se naziva i hipocentar, a njegova vertikalna projekcija na zemljinu površ, naziva se epicentar. |
 |
Prema načinu nastanka, razlikuju se dvije osnovne vrste zemljotresa: prirodni i vještački. Od prirodnih zemljotresa, najčešći i najrazorniji su tektonski, zatim vulkanski i najzad urvinski zemljotresi. Vulkanski zemljotresi su vezani za vulkanske erupcije, dok urvinski zemljotresi nastaju urvanjem (iznenadnim prolamanjem, obrušavanjem) velikih podzemnih šupljina (pećina i kaverni) |
Vještački zemljotresi nastaju usljed djelatnosti čovjeka, odnosno njegovim dejstvom na prirodnu sredinu. Najčešći primjer takve aktivnosti može se zapaziti u oblastima u kojima su formirana velika vještačka akumulaciona jezera, gdje se formiraju tzk. indukovani zemljotresi. Zona akumulacije "Piva" (Mratinje) na sjeverozapadu Crne Gore predstavlja jedan takav tipičan primjer, gdje je seizmička aktivnost u periodu nakon prvog punjenja akumulacije, višestruko povećana u odnosu na prethodni period. Grupi vještačkih zemljotresa pripada i seizmička aktivnost stimulisana upumpavanjem vode u duboke bušotine (na primjer, za potrebe eksploatacije geotermalne energije iz Zemljine unutrašnjosti). |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
